Knjigu Faktologija autora Hansa Roslinga odabrao sam za ovu recenziju zahvaljujući ‘javnoj preporuci’ smijenjenoga ministra zdravstva Republike Hrvatske, Vilija Beroša, neposredno po njegovome izlasku iz istražnog zatvora u Remetincu. Naime, Beroš je tokom svog izlaženja iz zatvora u ruci nosio spomenutu knjigu time ukazivajući da u ovoj najvećoj kruptivnoj aferi u hrvatskome zdravstvu, mahajući ovom svojevrsnom self-help bibliji, mediji trebaju tragati za istinom, a na pitanje šta to čita je izjavio: ”Sjajnu knjigu čitam. Govori o medijskoj percepciji stvarnosti. Govori o globaliziranju određenih ideja i jednostranome izvještavanju. Svima bih preporučio da je pročitaju. Dvaput sam je pročitao!“.
Bez obzira na političku pozadinu i okolnosti pod kojima je Beroš knjigu spomenuo, činjenica da je izazvala javnu pažnju i bila preporučena od strane javne ličnosti, svakako je izazvala moju radoznalost.
Knjiga Faktologija je djelo koje se bavi pitanjem kako pogrešno razumijemo globalne procese i izazove, unatoč obilju podataka koji su nam danas dostupni. Hans Rosling, zajedno sa svojim sinom i snahom, analizira kako ljudi, čak i obrazovani i sa pristupom svim informacijama, često imaju iskrivljenu sliku o svijetu. Uz pomoć statistike i analiza, autor pokazuje da, uprkos svim izazovima, svijet nije toliko loš kako ga često prikazujemo, te da u stvarnosti doživljavamo mnogo veći napredak nego što smo svjesni. Pokušat ću u ovoj recenziji razmotriti ključne poruke iz Faktologije i analizirati ih kroz prizmu islamskoga shvatanja istine, znanja i odgovornosti.
Faktologija i “mentalne pristrasnosti”
Rosling u Faktologiji iznosi tvrdnju da, iako živimo u informatičkom društvu, ljudi često donose pogrešne zaključke jer im prednost daje emocijama vođeno mišljenje, a ne činjenicama. On identifikuje deset glavnih „mentalnih pristrasnosti“ – instikta koje nas često sprječavaju da tačno procijenimo stanje stvari, među kojima se izdvaja prekomjerna negativnost, vjerovanje u stereotipe, instikt jedne perspektive i sklonost generalizaciji. Na primjer, Rosling ukazuje na to da, dok većina ljudi vjeruje da je svijet pun siromaštva, bolestima i ratovima, zapravo, globalni trendovi pokazuju da su siromaštvo, smrtnost i obrazovanje u stalnom poboljšanju.
Rosling nas poziva da se oslonimo na činjenice i podatke, te da ne padamo u zamke emocijama vođenih predrasuda. Naglašava važnost statističkoga pristupa razumijevanju svijeta, jer samo tako možemo doći do istinitog stanja stvari. Kroz brojke i statistiku, on pokušava pokazati da svijet nije ni toliko loš, ni toliko haotičan koliko nam to često prikazuju mediji i naše vlastite percepcije.
Islamski pogled na istinu i znanje
S obzirom na to da je autor sam pokušao pokazati da ljudi često žive u zabludi zbog predrasuda i lažnih narativa, kroz islamsku prizmu možemo dodatno produbiti razumijevanje o tome što znači biti istinit i odgovoran prema informacijama koje konzumiramo i širimo. Islam uči da je istina temelj svakog ljudskog djelovanja i poziva nas da budemo odgovorni u prenošenju informacija. Na primjer, Sveti tekst Islama (49:6) naglašava da dobivene informacije, prije svega iz nekredibilnih izvora, treba dobro provjeriti i utvrditi njihovu autentičnost. Ovaj poziv je danas posebno važan jer javnom, medijskom scenom prevladava fake news izvori, i tabloidizirani mediji čiji primarni cilj nije informiranje, nego upravo suprotno tome.
Ovaj princip provjere informacija ima snažnu paralelu s Roslingovim apelom da se oslonimo na činjenice, a ne na predubjeđenja i lažne predstave koje nam često serviraju mediji i društvo.
Također, govoreći o posljedicama koje mogu prourokovati naše riječi, Pečatni Poslanik je kazao da čovjek izlazeći iz svoje kuće slaže laž koja dostigne horizonte.
Kritičko razmišljanje i odgovornost
Roslingova knjiga, osim što nudi statističku analizu globalnih problema, poziva nas na odgovornost u pristupu informacijama. Kroz analizu podataka, on pokazuje da je svijet daleko bolji nego što ga obično prikazujemo, ali to ne znači da ne postoji prostor za napredak. On nas poziva da budemo optimistični, ali realni, da prepoznamo napredak, ali i da shvatimo da pred nama i dalje stoje mnogi izazovi.
Ovaj poziv na odgovornost u pristupu informacijama u Islamu se također odražava kroz etičke norme koje naglašavaju važnost istine. U poglavlju Al-Baqara (2:286), Allah nas podsjeća da nijedna duša neće biti opterećena iznad svojih mogućnosti, što znači da, iako živimo u (u)složenome svijetu, trebamo nastojati doprinositi njegovome boljitku na temelju tačnih i potvrđenih informacija.
Rosling, kao i Islam, poziva na odgovorno i pravedno ponašanje. U svijetu prepunome informacija, naš je zadatak da pažljivo filtriramo podatke i ne padamo u zamke dezinformacija koje mogu imati štetne posljedice za društvo.
Knjiga Faktologija Hansa Roslinga pruža duboko uvjerenje da naš pogled na svijet, često oblikovan emocijama i predrasudama, nije utemeljen na stvarnim podacima. Autor nas poziva da razvijemo kritičko mišljenje, da se oslonimo na statistiku i činjenice, i da prepoznamo globalne promjene koje su se dogodile unatoč svim izazovima. Njegova analiza ne samo da je edukativna, već nas podsjeća da je odgovornost svakog pojedinca da širi istinu i traži znanje.
Kroz islamski pogled, možemo dodatno produbiti ovo razumijevanje – Islam nas podučava da budemo odgovorni u prenošenju informacija, da tražimo istinu i da u procesu obrazovanja i sticanja znanja budemo iskreni i pravedni. Dakle, Faktologija nije samo knjiga koja analizira dezinformacije, već i poziv na odgovornost u savremenome svijetu prepunom izazova i lažnih narativa.
Haris Islamčević